Glavna postignuća
Tijekom prošle smo godine mnogo postigli zajedničkim radom. Pokazali smo otpornost, agilnost i viziju u osiguravanju blagostanja Europe, i to:
- povećanjem naše energetske neovisnosti zahvaljujući planu REPowerEU i odgovorom na ruski energetski rat protiv gospodarstva EU-a
- ubrzavanjem zelene tranzicije
- jačanjem položaja EU-a u utrci prema nultoj neto stopi emisija zahvaljujući industrijskom planu u okviru zelenog plana
- oblikovanjem digitalne transformacije u Europi u kojoj je čovjek na prvom mjestu
- promicanjem europskih vrijednosti i interesa putem ulaganja u okviru strategije Global Gateway u cijelom svijetu
- jačanjem našeg jedinstvenog tržišta i socijalnog tržišnog gospodarstva
- povećanjem naše konkurentnosti uz potporu instrumenta NextGenerationEU.
Vraćanje naše energetske neovisnosti
Rusija ne vodi rat samo protiv Ukrajine, nego i protiv europskog gospodarstva tako što opskrbu energijom koristi kao oružje. Cilj je plana REPowerEU prekinuti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima te vratiti i osigurati dugoročnu i održivu energetsku neovisnost Europe.
Na tome se zajednički radi na razini Europe. Države članice surađuju kako bi osigurale da svaka zemlja ima odgovarajuću opskrbu plinom, a EU radi na diversifikaciji svoje opskrbe energijom po pristupačnim cijenama.
- U prvih osam mjeseci rata zamijenjeno 70 milijardi kubičnih metara ruskog plina iz plinovoda
- Zaustavljen uvoz ruskog ugljena i smanjen uvoz ruske nafte
- Europska skladišta plina popunjena do rekordnih razina – više od 95 %
- Potrošnja energije i plina smanjena za 18 % u razdoblju od kolovoza 2022. do ožujka 2023.
Platforma EU-a za kupnju energije
Komisija je uspostavila i platformu EU-a za kupnju energije za organizaciju prve zajedničke kupnje plina za države članice te Gruziju, Moldovu, Ukrajinu i zemlje zapadnog Balkana. Ta nam je zajednička kupnja omogućila da prvi put iskoristimo svoj kolektivni politički i tržišni utjecaj za ostvarivanje boljeg položaja pri pregovaranju i osiguravanje opskrbe plinom i ukapljenim prirodnim plinom zahvaljujući objedinjavanju potražnje i, stoga, većoj privlačnosti za dobavljače.
Ubrzavanje zelene tranzicije i zaštita prirode
Ostvaren je znatan napredak u području energije iz obnovljivih izvora kao jednog od glavnih stupova plana REPowerEU: potrošnja energije iz obnovljivih izvora u EU-u udvostručila se tijekom 2022.
Naša strategija za solarnu energiju pridonijet će bržem uvođenju fotonaponske energije. Uz to, EU je predvodnik u razvoju globalnog gospodarstva temeljenog na vodiku, a u pripremi je i paket za dekarbonizaciju vodika i plina.
- Tijekom 2022. više je električne energije proizvedeno iz energije vjetra i sunca nego iz plina
- Do 2030. dobivat će se gotovo četiri puta više energije iz fotonaponskih postrojenja
Da ne bismo zaostajali u utrci prema nultoj neto stopi emisija te kako bi se povećala konkurentnost industrije EU-a, Komisija je 1. veljače 2023. predstavila industrijski plan u okviru zelenog plana.
U ožujku su predstavljene tri glavne inicijative za potporu industrijskom planu u okviru zelenog plana:
U lipnju 2023. u Narvi (Estonija) pokrenut je prvi projekt Fonda za pravednu tranziciju: novo postrojenje za rafiniranje rijetkih zemnih magneta za električna vozila, prvo takvo postrojenje izvan Azije. To je postrojenje povezano s novim rudnikom na Grenlandu te tako zajednički čine prvi europski lanac opskrbe „od rudnika do rafinerije”.
Nastavili smo i rad na obnovi prirode u Europskoj uniji: nedavno je predložen Akt o obnovi prirode i Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja. U međuvremenu smo donijeli zakonodavne akte, primjerice akt o krčenju šuma, na temelju kojih će se osiguravati da se neodrživi proizvodi ne nude u našim supermarketima, a ostvarili smo napredak i u postizanju ciljeva paketa „Spremni za 55 %”.
Ta će tranzicija, naravno, utjecati na poljoprivrednike i ruralne zajednice. Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) za razdoblje 2023. – 2027., koja je stupila na snagu početkom godine, poljoprivrednicima će se pružati potpora za proizvodnju sigurne, kvalitetne i održive hrane, uz istodobno očuvanje vitalnosti i raznolikosti ruralnih zajednica.
Realizacija digitalnog desetljeća Europe
Zahvaljujući digitalnim inovacijama naše se gospodarstvo ubrzano mijenja, a EU drži korak s tim promjenama. Revolucija u području umjetne inteligencije sada je sveprisutna, stoga je Komisija još u travnju 2021. predstavila Akt o umjetnoj inteligenciji. Tim će se aktom osigurati da sustavi umjetne inteligencije u EU-u budu sigurni, transparentni, etički, nepristrani i pod ljudskim nadzorom.
Europski parlament i države članice EU-a u ožujku su postigli dogovor o europskom aktu o čipovima, a Vijeće je krajem srpnja službeno odobrilo uredbu o jačanju europskog ekosustava poluvodiča. Podaci su pokretačka snaga europskog digitalnog gospodarstva i stoga nam je cilj da EU postane predvodnik u društvu koje se temelji na podacima, što će se postići europskom strategijom za podatke. Kad je riječ o gospodarstvu, Komisija je prošle godine predstavila dva nova prijedloga za prilagodbu plaćanja i šireg financijskog sektora digitalnom dobu.
Regija Saska na istoku Njemačke uspješno se nosi s tranzicijom te je postala jedno od vodećih tehnoloških središta u Europi, s posebnim naglaskom na mikroelektronici. Financijska sredstva EU-a pritom su imala ključnu ulogu te su pridonijela privlačenju dodatnih ulaganja. Najistaknutiji je projekt Infineon za proizvodnju čipova, u koji je uloženo 5 milijardi eura i u okviru kojeg će se otvoriti više od 1000 novih radnih mjesta za visokokvalificirane radnike. Očekuje se da će se na temelju europskog akta o čipovima dodijeliti milijarda eura.
- Ulaganja na temelju europskog akta o čipovima procijenjena na više od 43 milijarde eura
- Francuska i talijanska ulaganja od 8 milijardi eura u prva postrojenja te vrste za poluvodiče
- Javno financiranje od 8,1 milijardu eura za važne projekte od zajedničkog europskog interesa
Još jedna ključna etapa postignuta je u studenome 2022., kad je stupio na snagu Akt o digitalnim uslugama, na temelju kojeg su internetske platforme preuzele veću odgovornost za ublažavanje štete i zaštitu prava korisnika. Kako bi provela Akt o digitalnim uslugama, Komisija je u travnju 2023. pokrenula Europski centar za algoritamsku transparentnost (ECAT), smješten u Zajedničkom istraživačkom centru Komisije.
U istom su mjesecu provedbom Akta o digitalnim tržištima ostvarena poboljšanja u području pravednosti i mogućnosti neograničenog tržišnog natjecanja na digitalnim tržištima.
Jačanje našeg jedinstvenog tržišta i socijalnog tržišnog gospodarstva
Ove smo godine proslavili 30. obljetnicu jedinstvenog tržišta, temelja trajne konkurentnosti Europe. Kako bi EU u budućnosti bolje iskorištavao svoje prednosti, Komisija je u ožujku predstavila novi dugoročni pristup u okviru kojeg će se podržavati uspješna poduzeća koja se mogu natjecati na globalnom tržištu, nuditi privlačna radna mjesta i postavljati globalne standarde.
Predložili smo i druge načine za potporu i daljnje jačanje jedinstvenog tržišta ove godine. U svibnju smo predložili najsveobuhvatniju i najambiciozniju reformu carinske unije od njezina uspostavljanja 1968. Mjesec dana ranije predložili smo nova pravila o patentima, na temelju kojih će se uspostaviti novi transparentniji, djelotvorniji okvir za prava intelektualnog vlasništva koji je prilagođen budućim potrebama.
Most Brăila otvoren je ove godine zahvaljujući više od 363 milijuna eura iz kohezijskih fondova EU-a. Dug 2 km, to je najduži most preko Dunava, najduži most u Rumunjskoj, i treći najduži viseći most u EU-u.
Gospodarstvo EU-a i dalje pokazuje iznimnu otpornost na uzastopne gospodarske šokove proteklih godina. Stopa rasta 2022. izvrsno se oporavila i dosegla impresivnih 3,4 %. Povećanju je pridonijelo stabilno tržište rada, s rekordno niskim stopama nezaposlenosti i povećanjem zaposlenosti. Tome su znatno pridonijele odlučne mjere EU-a i njegovih država članica.
Naravno, u našem jedinstvenom europskom modelu nisu važne samo komercijalne prilike, već i dobrobit društva te se građane stavlja u samo središte našeg gospodarstva. U tu svrhu i s obzirom na to da čvrsto vjerujemo u moć socijalnog dijaloga, predložili smo mjere za jačanje socijalnog dijaloga na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Istodobno moramo osigurati da naše mreže socijalne sigurnosti budu svrsishodne. Zato smo iznijeli preporuke za osiguravanje primjerenog minimalnog dohotka u svim državama članicama EU-a.
Sa svim je tim aspektima povezana potreba da se u Europi intenzivno ulaže u cjeloživotno učenje, koje je ključno za uspjeh zelene, digitalne i demografske tranzicije. Zato smo 2023. proglasili Europskom godinom vještina, za koju su države članice dodijelile oko 65 milijardi eura iz fondova EU-a.
- 1500 organizacija iz EU-a uključilo se u 14 industrijskih ekosustava
- 160 milijuna eura uloženo je u inicijative za vještine
- 2 milijuna građana sudjelovalo je u aktivnostima usavršavanja i prekvalifikacije
- 15 500 programa osposobljavanja ažurirano je ili razvijeno
NextGenerationEU i poticanje europskih ulaganja
Tijekom 2022. i 2023. započela su naša zajednička europska ulaganja u vrijednosti od 800 milijardi eura putem instrumenta NextGenerationEU u konkretne projekte na terenu s ciljem da izgradimo održivu, otpornu i konkurentnu Europu kako bi se svim Europljanima zajamčilo blagostanje.
U središtu instrumenta NextGenerationEU nalazi se Mehanizam za oporavak i otpornost, putem kojeg se svim državama članicama EU-a na raspolaganje stavljaju dosad nezabilježena financijska sredstva. Države članice tim se sredstvima koriste za provedbu transformacijskih reformi i ulaganja koja će promijeniti europska gospodarstva i društva za buduće generacije. Provedba Mehanizma za oporavak i otpornost nastavlja se punom brzinom.
Jedan je od najvećih primatelja iz finskog plana za oporavak i otpornost start-up poduzeće Solar Foods, koje upotrebom zelenog vodika u bioprocesu proizvodi bjelančevine. Patentirani „Solein” može se upotrebljavati za proizvodnju bilo koje hrane, doslovno iz zraka. To nije znanstvena fantastika – tom je poduzeću dodijeljeno 33,6 milijuna eura za demonstracijsku tvornicu u Vantai (Finska).
Global Gateway i poticanje globalnih ulaganja
EU i dalje ima iznimno važnu ulogu u izgradnji globalnog otpornog i održivog gospodarstva koje je u porastu za sve. U okviru strategije Global Gateway – 300 milijardi eura vrijednog plana za održiva ulaganja u cijelom svijetu – Komisija podupire visokokvalitetne infrastrukturne projekte zahvaljujući kojima se otvaraju radna mjesta, omogućava trajan rast i stvara vrijednost na lokalnoj razini.
Prva ključna etapa strategije Global Gateway ostvarena je paketom ulaganja Afrika–Europa. Polovina početnih ulaganja u okviru strategije Global Gateway, približno 150 milijardi eura, namijenjena je za jačanje suradnje s afričkim partnerima. Otada smo počeli provoditi Global Gateway u Aziji i na Pacifiku te u Latinskoj Americi i na Karibima, za koje je predsjednica von der Leyen najavila da će EU i njegove države članice uložiti više od 45 milijardi eura.
Ponovno pokretanje europskog trgovinskog programa
Vijeća za trgovinu i tehnologiju
U duhu međunarodne suradnje EU je uspostavio Vijeća za trgovinu i tehnologiju sa Sjedinjenim Državama i Indijom kako bi se uspostavila produktivna partnerstva i prevladali zajednički izazovi.
Globalna trgovina
Unatoč šokovima u lancima opskrbe uslijed pandemije i ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine ostvarili smo napredak u promicanju otvorene trgovine i uspješno surađivali s glavnim trgovinskim partnerima. Konkretno, uspješno su zaključeni pregovori o sporazumima o slobodnoj trgovini s Čileom i Novim Zelandom, a nastavljeni su pregovori s Australijom, Mercosurom, Meksikom, Indijom i Indonezijom.
Gospodarska sigurnost
Komisija i visoki predstavnik predstavili su 20. lipnja novu europsku strategiju gospodarske sigurnosti. Ta je strategija usmjerena na maksimalno smanjenje rizika povezanih s određenim gospodarskim tokovima u kontekstu povećanih geopolitičkih napetosti i ubrzanih tehnoloških promjena, uz istodobno očuvanje najviših razina gospodarske otvorenosti i dinamičnosti.
