Naš je odgovor na ruski agresivni rat protiv Ukrajine jasan i mora biti trajan.
Što poduzimamo kako bismo postigli pravedan mir:
- pružamo pomoć i potporu ukrajinskom narodu
- pomažemo u održavanju kritične infrastrukture u Ukrajini
- iskazujemo solidarnost s Ukrajinom, uz potpuno iskorištavanje gospodarstva i financijskih sredstava EU-a
- pomažemo Ukrajini da se obrani tako što joj dostavljamo vojnu opremu i osposobljavamo vojnike
- pozivamo Rusiju na odgovornost i namećemo joj sankcije kako bismo oslabili ruski ratni stroj
- obnavljamo i podupiremo Ukrajinu na njezinu europskom putu.
Pružanje pomoći i potpore ukrajinskom narodu
EU je 4. ožujka 2022., svega nekoliko dana nakon početka ruske invazije, prvi put u povijesti primijenio Direktivu o privremenoj zaštiti. Ukrajinskim su izbjeglicama dodijeljena prava u EU-u, uključujući boravišne dozvole, pristup tržištu rada, smještaj, zdravstvenu skrb i, što je najvažnije, mogućnosti obrazovanja za djecu.
Države članice EU-a otvorile su domove i srca milijunima ukrajinskih ratnih izbjeglica i omogućile privremenu zaštitu za oko četiri milijuna osoba.
- Više od 5 milijunainterno raseljenih osoba u Ukrajini
- Gotovo 20 % ukrajinske djece pronašlo je sigurno utočište u EU-u
Od siječnja 2023.:
- 2,9 milijuna osoba primilo je novčanu pomoć
- Više od 4 milijuna osoba primilo je pomoć u hrani
- 1,1 milijun osoba primio je usluge nužne zaštite
- 5,6 milijuna osoba primilo je zdravstvene intervencije ili opremu
- Gotovo 3,3 milijuna osoba ponovno ima pristup čistoj vodi i osnovnim higijenskim i sanitarnim uslugama
Potpora izbjeglicama koje bježe od rata
Inicijativama CARE (djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi i fleksibilna pomoć područjima) u kohezijsku su politiku uvedene znatne fleksibilnosti, čime je omogućeno reprogramiranje nedodijeljenih sredstava u iznosu do 17 milijardi eura za razdoblje 2014. – 2020. za potporu osobama koje bježe od ruske invazije.
Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu
Aktivacijom Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu EU je učinkovito usmjerio pomoć Ukrajini iz svih 27 zemalja EU-a te Islanda, Sjeverne Makedonije, Norveške, Srbije i Turske.
- Uspješno je provedeno više od 2500 medicinskih evakuacija.
- Isporučeno je više od 94 000 tona pomoći u naravi, čija se vrijednost procjenjuje na više od 760 milijuna eura.
Potpuno iskorištavanje gospodarske i financijske snage EU-a
Koridori solidarnosti između EU-a i Ukrajine olakšali su izvoz čak 49 milijuna tona ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Ti važni koridori ne osiguravaju samo izvoz poljoprivrednih proizvoda, već i uvoz potrebne robe. Ukupna vrijednost trgovine ostvarene putem tih koridora procjenjuje se na oko 99 milijardi eura.
U veljači 2023. Komisija i Ukrajina sklopile su povijesni pakt, kojim se Ukrajina povezuje s Programom jedinstvenog tržišta, čime se nastoji olakšati pristup tržištu, stvoriti povoljno poslovno okruženje i potaknuti dugoročni održivi rast.
76 milijardi eura mobilizirali su EU i njegove države članice u solidarnosti s Ukrajinom i njezinim stanovništvom
38,8 milijardi eura dodijeljeno je za jačanje opće gospodarske, društvene i financijske otpornosti Ukrajine
20 milijardi eura dodijeljeno je za mjere vojne pomoći ukrajinskim oružanim snagama
- 2023.
EU pruža paket potpore Ukrajini u vrijednosti do 18 milijardi eura u obliku zajmova po vrlo povoljnim uvjetima. Zahvaljujući tome Ukrajina će moći i dalje isplaćivati plaće i mirovine te održavati funkcioniranje osnovnih javnih usluga kao što su bolnice, škole i smještaj za premještene osobe. Paket će pomoći i u osiguravanju makroekonomske stabilnosti i obnovi uništene kritične infrastrukture.
- 2022.
EU je dodijelio makrofinancijsku pomoć u vrijednosti od 7,2 milijarde eura kako bi se osiguralo kontinuirano djelovanje ukrajinske vlade i javnih službi.
Održavanje kritične infrastrukture
Nuklearna sigurnost
Budući da Rusija i dalje ugrožava civilna nuklearna postrojenja, EU je Ukrajini dodijelio pomoć u vrijednosti većoj od 54,8 milijuna eura u obliku materijala povezanih s nuklearnom sigurnošću iz strateške zalihe sustava rescEU, primjerice za obnovu opreme i laboratorija.
Energetika
Kao odgovor na ruske napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine brzo su poduzete hitne mjere. EU je već u ranoj fazi rata poduzeo odlučne korake kako bi stabilizirao elektroenergetske sustave Ukrajine i Moldove te sinkronizirao njihove elektroenergetske mreže s kontinentalnom europskom mrežom.
Telekomunikacije
Europska komisija uspješno je pregovarala s telekomunikacijskim operaterima iz EU-a i Ukrajine kako bi se ukrajinskim izbjeglicama omogućila upotreba mobilnih telefona uz minimalne naknade za roaming ili bez njih u razdoblju od tri mjeseca. Osim što je roaming učinio cjenovno pristupačnim, EU je Ukrajincima koji su tražili utočište podijelio 2,5 milijuna SIM kartica i uspostavio pristupne točke za Wi-Fi na graničnim prijelazima i u skloništima.
Europski instrument mirovne pomoći, s financijskim sredstvima od 5,6 milijardi eura, omogućio je isporuku tenkova, helikoptera, sustava zračne obrane, projektila i streljiva.
Misija EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini obučila je više od 25 000 ukrajinskih vojnika. Na dobrom smo putu da postignemo cilj potpunog osposobljavanja 30 000 ukrajinskih vojnika do kraja godine.
U srpnju 2023. na snagu je stupio Akt za podupiranje proizvodnje streljiva. Ta će uredba sadržavati konkretne, usmjerene mjere za povećanje proizvodnje i osiguravanje opskrbe streljivom u Europi.
EU je povećao kibernetičku otpornost Ukrajine ulaganjem 10 milijuna eura u opremu, softver i drugu povezanu potporu.
Pozivanje Rusije na odgovornost
Ured ukrajinskog glavnog tužitelja trenutačno istražuje više od 100 000 slučajeva navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, koji se smatraju najtežim povredama međunarodnog prava. S obzirom na sve veću količinu dokaza EU predano pruža potporu istrazi i kaznenom progonu tih kaznenih djela.
EU izdvaja 7,5 milijuna eura za pomoć Međunarodnom kaznenom sudu u istragama ratnih zločina koje je počinila Rusija. Komisija je podržala i osnivanje Međunarodnog centra za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine. Centar, koji je počeo s radom u srpnju 2023., podupire i pridonosi tekućim i budućim istragama zločina agresije te sudjeluje u razmjeni i analizi dokaza prikupljenih od početka ruske agresije.
Dobrovoljac Konstantin Gudauskas, sin oca Litavca i majke Kazahstanke, koristio se svojom kazahstanskom putovnicom kako bi se probio kroz ukrajinska područja pod ruskom okupacijom i pomogao u spašavanju više od 200 osoba u regiji Kijeva, posebno u Buči. Ukrajinci su ga nazvali „anđelom iz Buče”.
Nametanje sankcija kako bi se oslabio ruski ratni stroj
EU je donio 11 paketa strogih sankcija protiv Rusije
Te su sankcije usmjerene na samo središte ruskog gospodarstva i lišavaju ga ključnih tehnologija i tržišta, što Kremlju ozbiljno otežava financiranje i vođenje rata.
- EU je sankcionirao gotovo 1800 osoba i subjekata
- Zamrznuta je imovina u vlasništvu ruskih pojedinaca u EU-u u vrijednosti većoj od 24 milijarde eura
- Strogim sankcijama podliježe oko 70 % imovine ruskog bankarskog sustava
- U EU-u je imobilizirana imovina ruske središnje banke u vrijednosti većoj od 200 milijardi eura
EU je donio sankcije i protiv Bjelarusa kao odgovor na njegovo sudjelovanje u invaziji na Ukrajinu. Iranu su također nametnute sankcije zbog proizvodnje i isporuke bespilotnih letjelica koje se upotrebljavaju za napade na Ukrajinu. EU je donio i strogu „klauzulu o sprečavanju izbjegavanja mjera”, kojom se građanima i poduzećima iz EU-a zabranjuje svjesno i namjerno zaobilaženje sankcija.
Obnova i europski put Ukrajine
Budućnost Ukrajine je u Europskoj uniji. To je potvrđeno na prvom sastanku kolegija povjerenika EU-a i vlade na sastanku na vrhu EU-a i Ukrajine u veljači 2023. Ukrajini je u lipnju 2022. dodijeljen status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da provede ključne reforme. Ukrajina je ostvarila napredak u potrebnim reformama navedenima u Mišljenju Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU-u.
Unatoč ratu koji je u tijeku EU je već počeo oblikovati temelje obnove Ukrajine te su pokrenuti međunarodni napori.
- Oštećeno je ili uništeno više od 2800 obrazovnih ustanova
- EU se obvezao dodijeliti 100 milijuna eura za financiranje obnove oštećenih škola
- Donirano je 14 milijuna eura, a dodatna je potpora pružena putem kampanje „Školski autobusi za Ukrajinu”, u okviru koje je 11 država članica EU-a doniralo 300 autobusa, nužnih za siguran prijevoz ukrajinske djece u škole
- Ruska agresija utjecala je na 5,7 milijuna djece školske dobi
- lipanj 2023.
Predložen je instrument za Ukrajinu u vrijednosti do 50 milijardi eura u okviru proračuna EU-a, planiran za razdoblje 2024. – 2027., kako bi se zadovoljile hitne potrebe povezane s oporavkom i pružila potpora srednjoročnom radu na modernizaciji s ciljem provedbe ključnih reformi na putu pristupanja EU-u.
- siječanj 2023.
Uspostavljena je platforma za koordinaciju donatora koja uključuje više tijela s ciljem da se olakša koordinacija međunarodnih donatora i financijskih organizacija kako bi se osiguralo dosljedno, transparentno i odgovorno pružanje potpore.
- listopad 2022.
Komisija i Njemačka kao tadašnja predsjedateljica skupine G-7 bile su domaćini Međunarodne konferencije stručnjaka o oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine u Berlinu.
Stručnjaci za razminiravanje iz Hrvatske već dijele svoje znanje sa stručnjacima iz Ukrajine. S obzirom na rat iz 90-ih godina, Hrvatska je jedina država članica EU-a koja još uvijek razminirava svoje državno područje, za što joj je dodijeljena potpora EU-a od 120 milijuna eura do 2027. Bolno ratno iskustvo Hrvatske pružilo joj je neprocjenjiv skup vještina za pomoć Ukrajini u oporavku i obnovi.
Početak nove faze u ujedinjenju našeg kontinenta
Šokove koje je izazvao Putinov agresivni rat odmah je osjetilo naših šest partnera sa zapadnog Balkana. Stoga smo mjere solidarnosti koje smo poduzeli unutar Unije proširili i na zapadni Balkan. U prosincu 2022. održan je povijesni sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana, koji je prvi put održan u toj regiji. Predsjednica von der Leyen predstavila je u lipnju 2023. novi plan rasta za zapadni Balkan.
Jačanje europske obrane
S obzirom na stalnu i konkretnu prijetnju Rusije, strateško partnerstvo EU-a i NATO-a doseglo je novu razinu suradnje potpisivanjem Zajedničke izjave o suradnji EU-a i NATO-a u siječnju 2023.
Nakon završetka pristupnih rasprava Finska i Švedska potpisale su 5. srpnja 2022. protokole o pristupanju NATO-u. Finska se službeno pridružila kao 31. država članica NATO-a 4. travnja 2023.
Pojačana je i suradnja EU-a u području obrane. Na referendumu održanom 1. lipnja 2022. danski su glasači podržali pristupanje Danske zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a, čime je završeno 30-godišnje izuzeće Danske u pogledu suradnje EU-a u području obrane.
Komisija je od 2021. uspješno pokrenula i provodi Europski fond za obranu (EFO). Dosad je za projekte usmjerene na obrambene tehnologije i sustave sutrašnjice dodijeljeno više od 3 milijarde eura. EFO će 2023. uložiti još 1,2 milijarde eura u projekte usmjerene na glavna područja obrane kao što su svijest o stanju u svemiru, obrana od hipersoničnih projektila i razvoj prototipa Europske patrolne topovnjače.
