Socijalna pravda mora biti u središtu zelene i digitalne tranzicije. To podrazumijeva uzimanje u obzir socijalnih i gospodarskih učinaka tih tranzicija te posebno usmjeravanje na regije, industrije i radnike kojima će one uzrokovati najveće poteškoće.
Zbog toga je Komisija Ursule von der Leyen uspostavila mehanizam za pravednu tranziciju, glavni alat EU-a za osiguravanje pravedne tranzicije, u okviru kojeg će se do 2027. mobilizirati do 55 milijardi eura za pružanje ciljane potpore.
Unatoč dodatnoj složenosti zbog pandemije i ruskog rata protiv Ukrajine, EU je uspio očuvati radna mjesta. To je moguće zahvaljujući kombinaciji kratkoročne fleksibilnosti i dugoročne vizije u okviru programa potpore radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE).
Instrument SURE pomogao je poslodavcima da zadrže zaposlenike tako što im je isplaćivao plaće za vrijeme ograničenja kretanja, a 2021. nastavio je štititi radna mjesta i istodobno postavljati temelje za snažan gospodarski oporavak.
Dodatni alati za uključiv gospodarski oporavak
NextGenerationEU je instrument za oporavak u vrijednosti od 800 milijardi EUR namijenjen za otklanjanje neposredne gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom koronavirusa. Potpora koja se pruža u okviru njega namijenjena je za potporu poduzećima i razvoju poslovanja, jačanje zdravstvenih sustava, financiranje programa osposobljavanja i zapošljavanja te osiguravanje školske opreme i materijalne pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. Jedan od najvećih programa u okviru novog instrumenta NextGenerationEU jest REACT-EU, koji je namijenjen za promicanje oporavka u EU-u poticanjem rasta u slabije razvijenim regijama.
I državne potpore bile su važan dio Komisijina gospodarskog odgovora na pandemiju. Od početka krize Komisija je odobrila gotovo 1010 nacionalnih mjera, čija je procijenjena ukupna vrijednost oko 3,2 bilijuna eura. Privremeni okvir za državne potpore u kontekstu pandemije COVID-a 19 ukinut je 30. lipnja 2022.
U međuvremenu je Komisija u studenome 2021. donijela komunikaciju o politici tržišnog natjecanja prilagođenoj novim izazovima. U njoj se naglašava važnost politike tržišnog natjecanja za Europu na putu prema oporavku, zelenoj i digitalnoj tranziciji te otpornom jedinstvenom tržištu.
Naposljetku, snažno socijalno tržišno gospodarstvo u kojem se dobrobit građana stavlja na prvo mjesto najotporniji je model za postpandemijski svijet koji pokreće tehnologija. Zato je u ožujku 2021. donesen Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava. U tom se planu predlažu sljedeća tri ambiciozna glavna cilja EU-a za 2030.:
Skupina građana u Varšavi pokrenula je trgovinu „Pulawska 20” za prikupljanje i dostavu hrane, kozmetike i odjeće ukrajinskim izbjeglicama i interno raseljenim osobama.
Program vještina za Europu petogodišnji je plan za pomoć građanima i poduzećima da razviju dodatne i bolje vještine, popune manjak odgovarajuće radne snage i da budu uspješni u zelenijem i digitalnijem gospodarstvu. Taj program, pokrenut u studenome 2020., okuplja poduzeća, radnike, lokalna tijela, socijalne partnere, pružatelje usluga osposobljavanja i službe za zapošljavanje kako bi se utvrdilo koje će vještine biti potrebne u raznim sektorima i kako bi se obvezalo na prekvalifikaciju radnika. Dosad se više od 600 organizacija pridružilo programu i obvezalo da će pomoći u dodatnom osposobljavanju 1,5 milijuna ljudi.
Vijeće je u lipnju 2022. donijelo preporuke o individualnim računima za učenje i mikrokvalifikacijama. Kako bi osigurala da Europa i dalje bude u svjetskom vrhu u području obrazovanja, Komisija je pokrenula europsku strategiju za sveučilišta, kojom će se omogućiti šira i intenzivnija transnacionalna suradnja s ciljem da se znatno poveća konkurentnost naših sustava visokog obrazovanja.
U lipnju 2022. Parlament i Vijeće postigli su povijesni dogovor o direktivi o primjerenim minimalnim plaćama, koju je Komisija predložila u listopadu 2020. Taj je akt od samog početka prioritet Komisije Ursule von der Leyen; njime će se u cijelom EU-u poboljšati primjerenost minimalnih plaća i pristup radnika zaštiti u obliku minimalne plaće.
Kako bi zaštitila radnike od novih izazova povezanih s digitalizacijom svijeta rada, Komisija je u prosincu 2021. predložila direktivu o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi.
Cilj je prijedloga osigurati da se osobama koje rade putem digitalnih radnih platformi dodijeli zakonit radni status koji odgovara njihovim stvarnim radnim uvjetima te da imaju odgovarajuća radnička prava i socijalne naknade.
Kad je Rusija napala Ukrajinu, rumunjska poslovna zajednica okupila se kako bi pokrenula jobs4ukr.com, platformu za pomoć ukrajinskim izbjeglicama u pronalasku zaposlenja u EU-u.
