EU: predvodnik na putu prema sigurnom i pouzdanom digitalnom svijetu
Pandemija koronavirusa pokazala je prednosti digitalizacije u našem svakodnevnom životu i zato je antropocentrična digitalna tranzicija Europe pravi put naprijed. Ta je tranzicija temelj na kojem počivaju četiri stupa europskog digitalnog desetljeća:
- jačanje položaja građana s pomoću digitalnih vještina
- digitalizacija poduzeća
- digitalizacija javnih usluga
- jačanje digitalne infrastrukture.
Sloboda prekograničnog povezivanja s prijateljima i obitelji mora biti pravo, a ne povlastica. Zbog toga je Komisija u siječnju 2022. predložila nacrt deklaracije o europskim digitalnim pravima i načelima. Taj se prijedlog temelji na nizu važnih zakonodavnih akata EU-a kojima se u Europi i izvan nje gradi sigurniji i slobodniji digitalni prostor i kojima se nastoje zaštititi naša temeljna prava i podaci.
Komisija je u travnju 2021. objavila nacrt akta o umjetnoj inteligenciji, koji se iščekivao s velikim zanimanjem. Riječ je o najnaprednijem pokušaju reguliranja tehnologija umjetne inteligencije na svijetu, u kojem se utvrđuje međusektorski regulatorni pristup za upotrebu sustava umjetne inteligencije u EU-u i na njegovom jedinstvenom tržištu koji se temelji na riziku.
Cilj je uskladiti pravila o umjetnoj inteligenciji u cijelom EU-u i time osigurati pravnu sigurnost, potaknuti ulaganja i inovacije u području umjetne inteligencije te izgraditi povjerenje javnosti u to da se sustavi umjetne inteligencije upotrebljavaju na način kojim se poštuju europske vrijednosti i temeljna prava.
U jesen 2021. Komisija je, zajedno s Europskim parlamentom i Vijećem, postigla dogovor o aktu o upravljanju podacima, kojim se povećava povjerenje u razmjenu podataka. U veljači 2022. taj je akt dopunjen prijedlogom akta o podacima, kojim se utvrđuju nova pravila o tome tko može pristupiti podacima generiranima u svim gospodarskim sektorima u EU-u i tko ih može upotrijebiti. Komisija uspostavlja i zajedničke europske podatkovne prostore u strateškim područjima u kojima sudjeluju privatni i javni akteri.
EU je u ožujku 2022. postigao važan dogovor o aktu o digitalnim tržištima, kojim se uređuju aktivnosti velikih digitalnih platformi ili „nadzornika pristupa” kako bi se osiguralo da europsko jedinstveno digitalno tržište bude otvoreno i pravedno.
Ti nadzornici pristupa podlijegat će nizu jasno definiranih obveza i zabrana kojima se velikim digitalnim poduzećima onemogućuje da zloupotrebljavaju svoju tržišnu snagu, a novim sudionicima omogućuje ulazak na tržište. Kad se donese akt o digitalnim tržištima, Komisija će postati prvo tijelo za provedbu propisa o velikim tehnološkim tržištima na svijetu koji obuhvaćaju brojne prakse i digitalne usluge.
U travnju 2022. postignut je još jedan važan dogovor, i to o aktu o digitalnim uslugama, koji je prvi zakonodavni akt u području digitalne regulative na svijetu. Taj je akt u skladu s načelom da ono što je nezakonito izvan interneta mora biti nezakonito i na internetu: vrlo velike internetske platforme i tražilice morat će zaštititi svoje korisnike od nezakonitog sadržaja, robe i usluga. Nadalje, internetske platforme i tražilice morat će procijeniti i ublažavati širu štetu koju njihove aktivnosti i algoritmi mogu nanijeti u područjima temeljnih prava, dobrobiti djece i građanskog diskursa.
Akt o digitalnim tržištima i akt o digitalnim uslugama stupit će na snagu ove godine, a primjenjivat će se od 2023.
Prijedlog europskog akta o čipovima, koji je Komisija donijela u veljači 2022., vodeći je projekt digitalne transformacije EU-a.
Digitalna budućnost ne postoji bez čipova. Oni se nalaze u našim telefonima, računalima, automobilima, medicinskim proizvodima i svim povezanim uređajima.
Trenutačni poremećaji u lancu opskrbe uzrokovani pandemijom povećali su potrebu za ulaganjima: Europa mora ponovno preuzeti vodeći položaj u dizajnu i proizvodnji poluvodiča.
Komisija i Europska središnja banka dogovorile su se u siječnju 2021. da će zajedno raditi na proučavanju mogućnosti dizajna i povezanih regulatornih implikacija digitalnog eura. Digitalni oblik novca središnje banke potrošačima i poduzećima ponudio bi veći izbor u situacijama u kojima se ne može upotrijebiti gotovina. Digitalni euro dopunio bi gotovinu i odgovarao na nove potrebe za plaćanjima u cijelom svijetu.
EU je i prvi regulator u svijetu koji štiti svoje građane od određenih rizika povezanih s ulaganjima u kriptoimovinu kako bi se očuvala financijska stabilnost i istodobno omogućile inovacije u tom sektoru. Suzakonodavci EU-a postigli su u lipnju 2022. povijesni dogovor o uredbi o kriptoimovini koju je predložila Komisija.
U međuvremenu svemirski program EU-a već pruža vrijedne podatke i usluge za širok raspon svakodnevnih primjena, od podupiranja komercijalnog prijevoza i osobne navigacije do omogućavanja precizne poljoprivrede i pronalaženja rješenja za klimatske promjene. Europska komisija predložila je u veljači 2022. i dvije nove vodeće inicijative. Njihov je cilj unaprijediti sigurnu satelitsku povezivost i upravljanje svemirskim prometom.
Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a, osnovano u lipnju 2021., pruža učinkovitu platformu za koordinaciju pristupa i produbljivanje suradnje u ključnim digitalnim, tehnološkim, gospodarskim i trgovinskim pitanjima.
Najavljene su nove inicijative u području lanaca opskrbe, sigurnosti opskrbe hranom, novih tehnologija, digitalne infrastrukture i trgovine. Te će inicijative:
- jačati naše zajedničke demokratske vrijednosti
- poticati transatlantsku globalnu konkurentnost
- donijeti koristi radnicima i obiteljima s obje strane Atlantika
- oblikovati globalnu digitalnu i tehnološku tranziciju.
Europska unija surađuje i s drugim partnerima istomišljenicima iz cijelog svijeta kako bi oblikovala globalna pravila u digitalnoj sferi. Unapređujemo digitalne odnose s ključnim partnerima kako bismo utvrdili pravila za digitalnu trgovinu te to povezujemo s predviđanjima naših unutarnjih reformi. Na sastanku na vrhu EU-a i Japana u svibnju 2022. sklopljeno je digitalno partnerstvo s Japanom, a traju i slični pregovori sa Singapurom i Južnom Korejom.
Obzor Europa najveći je transnacionalni program za istraživanje i inovacije na svijetu, s 95,5 milijardi EUR financijskih sredstava za razdoblje do 2027.
U okviru tog vodećeg programa Komisija je osnovala Europsko vijeće za inovacije kako bi podržala revolucionarne inovacije tijekom cijelog životnog ciklusa.
U međuvremenu je u srpnju 2022. donesen novi europski program za inovacije, koji obuhvaća pet glavnih vodećih programa, čiji je cilj da EU postane globalni predvodnik u području visokotehnoloških inovacija.
Zahvaljujući tom programu moglo bi se mobilizirati oko 45 milijardi EUR privatnih institucionalnih ulagača za potporu rastućim poduzećima. U okviru programa uspostavit će se i program za osposobljavanje milijun osoba radi stjecanja visokotehnoloških vještina.
Komisija intenzivnije radi i na pokretanju projekata zelene tehnologije, i to sklapanjem partnerstva EU–Catalyst s ciljem poticanja i povećanja ulaganja u važne projekte iz EU-a u području ključnih klimatskih tehnologija (zeleni vodik, održiva zrakoplovna goriva, izravno hvatanje ugljika iz zraka i dugoročno skladištenje energije). Partnerstvo je pokrenuto na konferenciji COP26 i moglo bi do 2026. mobilizirati do 840 milijuna EUR.
Izjava o ograničenju odgovornosti: podaci na ovoj stranici zadnji su put ažurirani 31. kolovoza 2022.